Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

15.04.2009 | 12:31 | IKA P - 111842/4

Nepoznata proza Marka Marulića

Zagreb, (IKA) – U nakladi zagrebačkog Tusculuma, biblioteke Hrvatski pisci u inozemstvu, izašla je knjiga - studija "Nepoznata proza Marka Marulića", novootkriveni i novoatribuirani hrvatski rukopisi, koju je priredio Ivan Pandžić. Premda je prošlo skoro više petsto godina od smrti najpoznatijeg hrvatskog pjesnika, latinskog humanističkog autora i utjecajnog europskog laičkog teologa Splićanina Marka Marulića (1450. – 1524.), pjesnika prevođenoga na mnoge europske pa i izvaneuropske jezike, kojega Hrvat smatraju "ocem hrvatske književnosti", još uvijek unatoč velikom napretku u proučavanju Marulićevih djela mi ni danas praktički ne znamo, čak ni približno točno, što je on to sve napisao, posebno na hrvatskome jeziku, a posebno opet u prozi. S druge strane njegova latinska djela gotovo su sva poznata, najpoznatija tiskana još za njegova života, većina i od onih nekoć izgubljenih u 20. stoljeću bila su pronađena i tiskana. O Marulićevim hrvatskim djelima, ako izuzmemo "Juditu" (1501.) jedino hrvatsko djelo objavljeno za života je "Suzana", dijaloške i neke malobrojne pjesme, a vrlo je malo sigurnih podataka, posebice pak malo o djelima u prozi. Autor u zgusnutoj raspravi razmatra predmet, cilj i metodu nepoznate Marulićeve proze, vrijeme i spoznaje – slojevitost i kontratekstualnost djela Marka Marulića, što su o Marulićevim izgubljenim hrvatskim rukopisima znali njegov suvremenik Frane Božićević, Julije Bajamonti i Ivan Kukuljević. Analizira i pokušava otkriti je li Marko Marulić autor Firentinskog zbornika, čijim su se proučavanjem bavili Carlo Verdiani, Josip Badalić i njihovi kritičari. Iz Splitsko-Zadarske zbirke hrvatskih rukopisa autor u ovoj raspravi proučava stare signture i nove spoznaje, a u dijelu studije "Između rukopisa i pismoruka" analizira pokušaje i probleme atribucije. Dalje spominje Marulićeve rukopise nedavno pronađene i u biblioteci Male braće u Dubrovniku, a na kraju rasprave donosi sažetak nepoznate proze Marka Marulića te literaturu, popis slika i indeks imena. Autor ističe da u knjizi koja nije nastala nipošto ni napamet i unaprijed, zastupa za neke današnje marulologe, iznimno oporu, čak heretičku tezu da se u brojnim knjižnicama i arhivima po Europi, pa tako i u Zagrebu, čuvaju nepoznata Marulićeva, neotkrivena i(li) neatributirana, uglavnom prozna djela u rukopisu, koja međutim već odavno nitko nije ni tražio ni vidio. Priznaje da je za njima godinama tragao, neka je na koncu i pronašao, te se nada da će s vremenom, nakon ignoriranja i osporavanja njegovih nalaza, o Marulićevim hrvatskim rukopisnim djelima biti još dosta govora, ne manje i dobrodošloga sporenja. Čitatelju te, kako je sam naziva, zgusnute rasprave objašnjava, kako je i zašto uopće došao na ideju tražiti izgubljene i nepoznate hrvatske rukopise Marka Marulića izvan okvira onih već davno poznatih i spornih. I zašto odgovara na pitanja koja u suvremenoj marulologiji nitko uopće ne postavlja. Kaže da su ga na to navela bar dva izvorna, po vlastitom sudu svakako vjerodostajna, svjedočanstva o postojanju mnogih Marulićevih hrvatskih rukopisa u prozi. Prvo, i najvažnije, nakon Marulićeve oporuke, u kojoj inače stoji da je ostavio i mnogo toga što nije bilo tiskano, jest tvrdnja njegova mlađeg suvremenika, prijatelja i biografa, Frane Božičevića (Natalisa) da se kod njegove sestre Bire (Vere) koja je živjela u samostanu Sv. Benedikta u Splitu, nalaze mnogobrojna književna djela i poslanice s poticajima na čestiti i blažen život, što ih je na domaćem jeziku i vlastitom rukom napisao sam Marulić. Kaže još da želi prikazati prve rezultate svoga ciljanoga traganja po raznim europskim knjižnicama i arhivima za nekoć spominjanim a već stoljećima izgubljenim hrvatskim djelima oca hrvatske književnosti. Slijedom toga, prvi i najvažniji cilj studije je, prema riječima samoga autora, uputiti zainteresiranu javnost na činjenicu da su neki zagubljeni rukopisi Marka Marulića, usprkos novim tvrdnjama o već zaokruženoj "tekstološkoj cjelini" njegovih hrvatskih djela ipak pronađeni, te da dijele zajedničko – splitsko podrijetlo i veliku tematsku i jezičnu međuovisnost. U studiji se govori o nekoliko dosada nepoznatih akefalnih (bezglavih) hrvatskih rukopisa datiranih za Marulićeva života, o nekoliko drugih već poznatih rukopisa iz njegova vremena koji nikada nisu i(li) nisu bili pripisivani Maruliću te o nekolicini rukopisa koji su, istina, bili pripisivani Maruliću, ali kojih atribucija svojedobno nije bila prihvaćena. U studiji se radi o filozofskom pokušaju - u smislu temeljnih istraživanja – ostvarenja proboja, odnosno proširenja paradigme koju uvjetno nazivamo "Hrvatska proza Marka Marulića". To bi proširenje, zaključuje autor, ako naravno uspije, kombiniramo s odgovarajućom znanstvenom metodom, moglo ne samo pokrenuti već desetljećima blokiranu raspravu o Marulićevim izgubljenim hrvatskim djelima, nego bi možda moglo donijeti i posve novu spoznajnu perspektivu o broju, opsegu i tematici njegovih djela, navlastito onih u prozi. (ika-žv)

Korizma je vrijeme pokore a ne žalosti
Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju 18. veljače 2018.
Moći u Crkvi: Vjerodostojnost i čuvanje
Uputa Kongregacije za kauze svetih

19.02.2018.
Korizmeni susret svećenika Gospićko-senjske biskupije
19.02.2018.
Redoviti provincijski kapitul franjevaca konventualaca
19.02.2018.
Biblijsko-molitvena večer u Osijeku
21.02.2018.
Dubrovnik: Korizmena duhovna obnova za svećenike i redovnike
21.02.2018.
Završetak akcije „Jedan dječji rad za jedan dječji obrok u Boliviji"
21.02.2018.
Predavanje o ubijenom glazbeniku dr. fra Bernardinu Sokolu
21.02.2018.
Valentinovo s Hrvatskim nadzemljem
22.02.2018.
Teološki četvrtak „KS i Koncilska obnova u nas: 50. obljetnica Kršćanske sadašnjosti"
23.02.2018.
Tjedan psihologije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu
23.02.2018.
Formacija misijskih animatora Varaždinske biskupije
24.02.2018.
Đakovo: Seminar za čitače, voditelje i članove biblijskih skupina
24.02.2018.
Marija Bistrica: Korizmena tribina „Kako vjerom i znanjem pobijediti strahove?"
25.02.2018.
Misa za poginule branitelje pleterničkog kraja
25.02.2018.
Primanje među kandidate za sveti red đakonata i prezbiterata
25.02.2018.
Krštenje petog djeteta obitelji Kovačević u Oprisavcima
25.02.2018.
Pobožnost križnog puta u romskoj zajednici u Strmcu Podravskom
25.02.2018.
6. karmelski križni put za mlade „S Karmela na Golgotu"
26.02.2018.
Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH
26.02.2018.
Duhovne vježbe za hrvatske svećenike i đakone iz Zapadne Europe
26.02.2018.
XII. nacionalni tečaj za duhovne asistente Franjevačkoga svjetovnog Reda i Franjevačke mladeži
26.02.2018.
Vježbe razvojne gimnastike u Caritasovom Centru za dijete
03.03.2018.
Hodočašće Đakovačko-osječke nadbiskupije bl. Alojziju Stepincu
03.03.2018.
Hodočašće vjernika Sisačke biskupije u svetište sv. Josipa
03.03.2018.
Split: Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi
04.03.2018.
Krštenje petog djeteta obitelji Drežnjak i petog djeteta obitelji Begović u Cerni
04.03.2018.
Antićevo 2018.
09.03.2018.
Korizmena duhovna obnova u HKM Dublin
10.03.2018.
20. križni put mladih Požeške biskupije
17.03.2018.
61. planinarski križni put u Gradišću
17.03.2018.
Hodočašće vjernika Dubrovačke biskupije na grob bl. Alojzija Stepinca u Zagreb
17.03.2018.
Papin pastoralni pohod Pietrelcini i San Giovanni Rotondu
21.04.2018.
„Progledaj srcem" 2018.
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.