Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

04.11.2016 | 17:44 | IKA V - 184555/11

Predavanja na godišnjem susretu djelatnika obiteljskih savjetovališta Crkve u Hrvatskoj

 

Zadar, (IKA) - Na godišnjem susretu djelatnika obiteljskih savjetovališta Crkve u Hrvatskoj u petak 4. studenoga u dvorani sjemeništa Zmajević u Zadru održana su četiri stručnja predavanja o temi 'Rad s traumatiziranim osobama i njihovim obiteljima'. U izlaganju „Pregled psiholoških reakcija na traumu i terapijskih mogućnosti' prof. dr. Tanja Frančišković, specijalist psihijatar s Klinike za psihijatriju KBC-a u Rijeci, opisala je razliku između stresne situacije i traumatskog iskustva. Odgovori na traumu mogu biti normalni i patološki. Stres je stereotipna biološka reakcija organizma na neugodnu situaciju koja nas izbacuje iz fizičke i psihološke ravnoteže. Kod traumatskog iskustva važna je osobna percepcija opasnosti. Najjači postotak za razvoj psihopatologije je negativni doživljaj traume, u smislu 'Ovo što mi se događa je strašno'. Osobna percepcija je različiti doživljaj od osobe do osobe. Patološkim reakcijama pridonose čimbenici traumatskog iskustva, značajke osobnosti i kvaliteta socijalne podrške. Faktori najvećeg razvoja za patološku reakciju na traumu su tortura (53-80%), silovanje (49-60%), premlaćivanje (31%), seksualno zlostavljanje (23%), borbena trauma (20%), ratna trauma (12-16%).
Dr. Frančišković ima veliko iskustvo u radu s ratnom traumom hrvatskih veterana te je opisala simptome PTSP-a i kompleksnog PTSP-a. Ratna traumatizacija povezana je s povećanom stopom mentalnih poremećaja, a PTSP je jedan od češćih mentalnih ishoda. PTSP ima značajan utjecaj na socijalno funkcioniranje oboljelog a poteškoće su najočitije u obitelji. Istaknula je da je u Hrvatskoj činjenica od 20% sudionika rata koji imaju PTSP jednaka tom omjeru i drugdje u svijetu. „PTSP je kronični, onesposobljavajući poremećaj obilježen nizom dugotrajnih simptoma, često otpornih na liječenje. Simptomi su izbjegavanje, psihičko umrtvljenje, povlačenje, distanciranje, suzdržani afekt i gubitak interesa za aktivnosti, što ugrožava sposobnost održanja intimnosti obiteljskog života", rekla je dr. Frančišković. Simptomi su hiperpobuđenost (agresivno, nekontrolirano ili samo-destruktivno ponašanje), pojačana iritirabilnost, problem u kontroli agresije, gnjevni ispadi, bijes, obiteljsko nasilje, fizičko zlostavljanje. „S obzirom na očekivanja supružnika i socijalnog okruženja, supruge često preuzimaju zaštitu supruga od vanjskih čimbenika koji ga mogu razdražiti, a od očevih 'loših faza' štite i djecu", rekla je predavačica istaknuvši da „veterani imaju podršku obitelji, ali strukturalna podrška društva im nedostaje. Obiteljska podrška im nije uvijek dostatna da zacijeli sve rane". Tumačila je posljedice sekundarne traumatizacije koja dohvaća obitelj koja je stup podrške, ali i najviše pati zbog stanja oboljelog člana. Pojedinci u bliskom kontaktu s traumatiziranom osobom često i sami doživljavaju bolne simptome traume, pa su mogući zamor uslijed suosjećanja i sekundarni traumatski stres. „Izgaranje nastaje zbog empatije i angažiranosti u pomoći i zbog nesposobnosti da se nađe olakšanje i odmor kroz prekid emocionalnog angažmana", rekla je dr. Frančišković.
PTSP-u pridonosi ponovno proživljavanje događaja, sjećanja na traumatski događaj, ponavljani snovi u odnosu na njega. Negativne spoznaje uključuju širok raspon osjećaja: uporno i iskrivljeno okrivljavanje sebe ili drugih, udaljavanje od drugih ali i nemogućnost prisjećanja ključnih aspekta događaja. „Kompleksni PTSP je poremećaj koji se javlja nakon izlaganja kumulativnim, multiplim i ekstremnim stresorima ili onima duljeg trajanja iz kojeg je bijeg nemoguć. Karakteriziraju ga poteškoće na afektivnom planu, u odnosu prema sebi i relacijama, teškoće u regulaciji emocija, uvjerenje o sebi kao manje vrijedan, poražen ili bezvrijedan", rekla je dr. Frančišković upozorivši i na postojanje Desnosa, što je trajna promjena osobnosti uslijed traumatizacije. „U odgovoru na traumatsko iskustvo treba imati na umu somatsku, psihološku i socijalnu komponentu. Samo jedan pristup često ne daje zadovoljavajuće rezultate. Potrebne su psihološke, socijalne i biološke metode liječenja", rekla je dr. Frančišković. Terapijski modaliteti su individualna i grupna psihoterapija, obiteljska i medikamentna terapija. Pritom je upozorila na veliku uporabu apaurina koje koristi 70% oboljelih od PTSP-a. „Religija, zajednica, sustav vrijednosti mogu biti protektivni faktori. Religija može pružiti osjećaj smisla i dati značenje traumatskom iskustvu. No trauma može rezultirati i razočaranjem u Boga u slučaju jake boli i osjećaja besmisla", rekla je dr. Frančišković, poručivši: „Neizgovorena trauma koja ne dobije riječ je tempirana bomba. Traumatsko iskustvo može promijeniti genetsku strukturu i prenijeti se na sljedeću generaciju. Traumu treba verbalizirati, da ne bude otvorena rana nego ožiljak. Rana boli, a ožiljak ne boli. Postoje faktori unutarnje snage u čovjeku koja se može nositi s time. Davanje novog značenja traumatskom iskustvu može biti cjeloživotni proces".
Dr. Frančišković održala je i predavanje 'Utjecaj posttraumatskog poremećaja na obitelj', jer poremećaj jednog člana snažno utječe na dinamiku cijele obitelji. Opisala je na koje se sve načine članovi obitelji nastoje prilagoditi poremećaju svog člana i kako se mijenja obiteljsko funkcioniranje. „Često supruge moraju preuzeti većinu emocionalnih, praktičnih i financijskih odgovornosti u obitelji. Dolazi do redistribucije uloga i preraspodjele rada. Pretjerano funkcioniranje žena znači i podfunkcioniranje veterana što povećava zahtjeve spram supruge" rekla je predavačica, upozorivši i na zamku suosjećanja: žena ne može kontrolirati suprugov PTSP, ali se osjeća odgovornom za njegovo stanje.
U izlaganju 'Gubitak i žalovanje kod odraslih osoba', Dunja Krajnović, prof. psihologije i psihoterapeut u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, rekla je da je žalovanje prirodni odgovor na gubitak i istovremeno proces ozdravljenja. Svatko različito doživljava gubitke i smrt. Žalovanje prorađuje bol a manifestira se na emocionalnom planu (nevjerica, negacija, tupost, depresija, tuga, osjećaj bespomoćnosti i praznine), kognitivnom (konfuznost, teškoće koncentracije i pažnje, pitanja 'Što da sam, da sam barem), tjelesnom (umor, glavobolja, nemir, promjene u prehrani, uzimanje narkotika) i socijalnom planu (neprihvaćanje kontakata, nebriga za sebe, teškoća obavljanja svakodnevnih poslova). „Period iščekivanja smrti je i proces žalovanja i mogućnost riješiti s osobom što smatramo potrebnim. Psiha i tijelo nisu odvojeni, nego komplementarni" rekla je prof. Krajnović. Na proces žalovanja utječe i intenzitet tuge čija su očitovanja individualna, naša prilagodba. Žalovanje je osobni proces koji nema vremensko ograničenje, nekome je cjeloživotno. Prosječno vrijeme žalovanja je 18 mjeseci do dvije godine. „Posljedice žalovanja mogu biti dugotrajne i snažno utjecati na život. Pomoć osobama koje žaluju može se ostvariti kroz institucije (savjetovanje), a pomoći mogu i prijatelji, susjedi, članovi obitelji. Ljudi su otporna bića, prežive gubitak i žalovanje" rekla je prof. Krajnović. Patološko tugovanje zahtjeva dijagnostiku kroz različite mjere i stručni rad kroz terapijske tehnike. Naglasila je da je važno da se žalovanje osobi ne onemogućuje i ne ubrzava. Osobi treba dopustiti da žaluje, ne je prekidati u tome.
Estela Perinović, prof. psihologije i psihoterapeut u Zadru, na primjerima iz prakse pokazala je kako je životna ravnoteža koja osigurava sigurnost i zadovoljstvo narušena svakodnevnim stresorima. Traumu najčešće uvjetuju gubitak bliske osobe, teška kronična bolest, nasilje nad djetetom, nasilje u obitelji, zanemarivanje, razvod roditelja, rat, prirodne katastrofe. „Kao posljedica teških stresnih iskustava osoba se osjeća tjelesno i/ili emocionalno povrijeđena i to se naziva traumatskim iskustvom. Dijete se zbog biopsiholoških osobina ne može traumi suprotstaviti snažnim resursima i konstruktivnim rješenjima, pa traume u dječjem razvoju utječu na formiranje ličnosti. Stručna savjetodavna i psihoterapijska pomoć od velikog je značaja za prevladavanje traumatskog iskustva", rekla je prof. Perinović, dodavši da na oporavak i stabilnost emocionalnog zdravlja djeteta djeluju povratak u regularan ritam života, stabilna obiteljska atmosfera, igra i vršnjačko okruženje te razvoj različitih interesa kod djeteta.
Nakon predavanja održane su i radionice sudionika kod svake od tri predavačice. U subotu 5. studenoga superviziju u tri grupe djelatnika obiteljskih savjetovališta vodili su supervizori prof. dr. Tanja Frančišković, Valentina Cindori, defektolog i socijalni pedagog i Vesna Burčul, dipl. socijalna radnica i psihoterapeut.

Blaženi mrtvi koji umiru u Gospodinu
Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 18. listopada 2017. – Papin apel
Najava Posebne Biskupske sinode za panamazonsku regiju
Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju 15. listopada 2017.

19.10.2017.
Međunarodni znanstveni skup „Sveti Ilar u kontekstu svoga vremena"
19.10.2017.
23. međunarodni teološki simpozij KBF-a u Splitu
19.10.2017.
Zagreb: Misa sa zazivom Duha Svetoga na početku nove akademske godine
20.10.2017.
Duhovni kapitul Franjevačke mladeži Osječkog područnog bratstva
20.10.2017.
Katehetska škola za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja
20.10.2017.
Dan Odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta
20.10.2017.
„Dani crkvene glazbe" Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković"
20.10.2017.
Znanstveni skup u povodu 70. obljetnice uspostave Pazinske administrature i 40. obljetnica ujedinjenja Istarske Crkve
20.10.2017.
Novi CD kantautora Antona Šuljića "Milosne kiše"
20.10.2017.
Usluga prijevoza na 4. nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa u Mariji Bistrici
20.10.2017.
Četvrti međunarodni znanstveni skup „Franjevački velikani" o sv. Nikoli Taveliću
20.10.2017.
Započinje dvogodišnji studij Teologije posvećenog života kod splitskih karmelićana
20.10.2017.
Misijska prodajna izložba "Imaj srce i čini dobro"
21.10.2017.
Prvi stručni skup vjeroučitelja Hvarske biskupije u novoj školskoj i vjeronaučnoj godini
21.10.2017.
Župa sv. Ilar u Mlinima slavi nebeskog zaštitnika
21.10.2017.
Četvrti nacionalni susret štovatelja Božjeg milosrđa
21.10.2017.
Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Đakovačko-osječke nadbiskupije
21.10.2017.
Predstavljanje spomen knjige „Općina Lećevica u riječi i slici"
21.10.2017.
Psihološko-duhovni seminar "Tko ostaje u ljubavi - u Bogu ostaje i Bog u njemu"
22.10.2017.
Đakonsko ređenje u đakovačkoj katedrali
22.10.2017.
Nadbiskup Barišić posvetit će novi oltar u Igranama
22.10.2017.
Blagdan sv. Ivana Pavla II. i Svjetski dan misija u Lokvama
22.10.2017.
Blagdan sv. Ivana Pavla II. u Bogoslovnom sjemeništu u Rijeci
22.10.2017.
Godišnja ultreja Kursilja Zagrebačke nadbiskupije
22.10.2017.
Pola stoljeća HKM u Ludwigshafenu
22.10.2017.
Proslava sv. Ivana Pavla II. u Donjem Lapcu
23.10.2017.
Blagoslov i otvorenje novoizgrađenog Caritasovog centra u Varaždinu
23.10.2017.
Predstavljanje monografije Ive Livljanića "Od svetog Grgura do svetog Petra"
25.10.2017.
Konferencija JRS-a o praksama lokalnih inicijativa za suzbijanje ksenofobije i rasizma prema izbjeglicama
25.10.2017.
Split: Svečana promocija zbornika učeničkih radova „Na ramenima moga tate"
26.10.2017.
Premijera filma o svećeniku i etnografu Josipu Lovretiću
26.10.2017.
Predstavljanje zbornika radova „Melankolija između kreativnosti i depresije"
27.10.2017.
Znanstveni kolokvij „800 godina križarskog pohoda Andrije II." na Hrvatskome katoličkom sveučilištu
27.10.2017.
Susret hrvatskih studenata iz Njemačke
28.10.2017.
Zagreb: Duhovna obnova "Isus na brucošijadi"
28.10.2017.
Drugo zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u svetište Majke Milosrđa u Kloštar Ivaniću
28.10.2017.
Koncert duhovne glazbe posvećen službenici Božjoj Marici Stanković
28.10.2017.
Peti Festival duhovne zborske glazbe "Jubilate Deo" u Drnišu
30.10.2017.
Dies Academicus 2017. na Hrvatskome katoličkome sveučilištu
31.10.2017.
Proslava 500. obljetnice reformacije
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.