Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

10.10.2017 | 14:39 | IKA V - 193913/10

Pastoralni skup o sakramentu bolesničkog pomazanja

 Počeo godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe

Vierzehnheiligen, (IKA) - „Sakrament bolesničkog pomazanja" - tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji se održava od ponedjeljka 9. do četvrtka 12. listopada u Kući za daljnja usavršavanja Nadbiskupije Bamberg u Vierzehnheiligenu kod Bamberga, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Skup je započeo u utorak 10. rujna molitvom i zazivom Duha Svetoga. Sudionike, kojih je oko sedamdeset iz više zemalja Zapadne Europe (Njemačka, Švicarska, Francuska, Švedska i Austrija), pozdravio je uime organizatora delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Na skupu sudjeluje i predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar, kao i delegat za hrvatsku pastvu za Francusku, zemlje Beneluxa, Veliku Britaniju i Irsku, voditelj HKM Nica u Francuskoj vlč. Stjepan Čukman.
Delegat Komadina izrazio je radost zajedništva i međusobnog susreta u promišljanju o izazovnoj temi sakramenta bolesničkog pomazanja. Ujedno je prenio pozdrave ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislava Markića koji je na susretu hrvatskih pastoralnih djelatnika u Kanadi i Americi. Biskup Sudar je, prenoseći pozdrave ravnatelja vlč. dr. Markića, u toj prilici izrazio radost sudjelovanja na tom susretu i kao svjedočanstvo domovinske Crkve da joj je stalo do Hrvata katolika u inozemstvu. „Domovinskoj Crkvi, biskupima, svećenicima i narodu stalo je do onoga što vi radite, a to je da pomažete da se naš svijet ne izgubi u inozemstvu u duhovnom smislu, ali i da ne prekine osjećajnu i realnu vezu s domovinom", istaknuo je, izrazivši zabrinutost zbog stanja u domovini i odlaskom iz nje velikog broja ljudi. Rekao je ujedno kako je dragocjena tema skupa o sakramentu bolesničkog pomazanja te je zaželio da skup dobro uspije u ozračju duhovne i međusobne povezanosti. „Svi smo mi na istom djelu Božje ljubavi prema čovjeku i ostvarenju njegova kraljevstva u čovjeku".
U prijepodnevnom dijelu skupa održana su dva predavanja. Prof. dr. Ivan Karlić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o povijesti sakramenta bolesničkog pomazanja i koncilskom učenju, a doc. dr. s. Valerija Kovač s istog fakulteta održala je predavanje o zdravlju, bolesti i ozdravljenju u Bibliji. Pritom je dr. Karlić u predavanju nastojao približiti zadanu tematiku na način da bude tumačenje i svojevrsna nadogradnja na ono što se već zna i što se čita o tom sakramentu, bilo u samom Katekizmu, bilo u nekim drugim izvorima.
„Isus Krist je ustanovio i sakrament bolesničkog pomazanja, htijući tako pokazati da nikada nikoga ne ostavlja prepuštena samom sebi, pa ni u bolesti, ni u smrti. Evanđelja često govore o Isusu kao iscjelitelju bolesnih. Poslavši učenike da idu propovijedati, Isus im izrijekom kaže: Uime ćete moje… na nemoćnike ruke polagati i bit će im dobro. Bolesničko se pomazanje u predaji Crkve susreće od najstarijih vremena, ali iz prvih stoljeća Crkve baš i nema mnogo izvora koji bi naširoko tumačili taj sakrament. Ostala su ponajviše pisana svjedočanstva o blagoslovu bolesničkog ulja. Najstariji tekst o uporabi blagoslovljenog ulja nalazi se u Traditio apostolica (218. g.) sv. Hipolita. Tu se donosi i formula blagoslova ulja, koja ističe oralnu uporabu ulja te ozdravljenje i okrepu kao učinke pomazanja. Sredinom IV. st. nastao je spis koji govori o biskupovu blagoslovu ulja, a odnosi se na sve bolesti te uključuje i duhovne učinke milosti: oproštenja grijeha i istjerivanje demona, dakle cjelovito ozdravljenje. O takvim duhovnim učincima pisali su nešto ranije Origen te Ivan Zlatousti, Grgur Nazijanski i Ćiril Aleksandrijski. U VI. st. Cezarije iz Arlesa (južna Francuska) također piše o sakramentu bolesničkog pomazanja; njegovi govori usmjereni su protiv magijskih poganskih obreda za ozdravljenje te predlaže vjernicima pomazanje kao spasonosni vjernički čin; kao učinke pomazanja, uz tjelesno ozdravljenje, Cezarije ističe i opraštanje grijeha, ali samo pomazanje ne povezuje sa smrću (skorom ili ne). U doba skolastike i velikih skolastičkih teologa u sakramentu bolesničkog pomazanja više se gleda duhovni lijek kojemu pridolazi, ako je korisno za dušu, tjelesno ozdravljenje. Dakle, gotovo sva pozornost usmjerena je na oproštenje grijeha po ovom sakramentu, koji u tom slučaju predstavlja 'zadnje čišćenje duše' te se podjeljuje samo in extremis, tj. samo umirućima, od čega i naziv sakramenta extrema unctio – posljednja pomast. Skolastički teolozi tumače da djelitelji tog sakramenta trebaju biti samo svećenici, ne vjernici laici, a pomazuje se više čovjekovih osjetila (od dva do čak petnaest), jer su osjetila 'sredstva pomoću kojih se griješi'. Tridentski sabor (1545.-1563.) dao je odgovore na osporavanja sakramenta bolesničkog pomazanja od strane protestantskog pokreta koji je izričito nijekao taj sakrament, a kao razlog se navodi da ga nije ustanovio Isus Krist nego Crkva. Sabor je svečano proglasio (1551.) tekst o sakramentu posljednjeg pomazanja; naziva ga i sakrament umirućih (ili izlazećih), a rabi i pojam bolesničko pomazanje. Nauk Tridentskog sabora kao da je stoljećima zaustavio promišljanja o sakramentu bolesničkog pomazanja, sve do prošlog stoljeća i tzv. liturgijske obnove (prva polovica XX. st.). Drugi vatikanski sabor govori o bolesničkom pomazanju u više svojih dokumenata; preporučuje promjenu naziva: od posljednjeg pomazanja na prikladniji naziv bolesničko pomazanje. Izričito se kaže da sakrament nije namijenjen samo umirućima, nego svim bolesnima. U duhu preporuka Drugoga vatikanskog sabora papa Pavao VI. objavio je Apostolsku konstituciju Sveto bolesničko pomazanje (Sacram unctionem infirmorum), kojom se preuređuje središnji dio sakramentalnog čina bolesničkog pomazanja, te novi obrednik za slavljenje sakramenta bolesničkog pomazanja, Red bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesnike", istaknuo je.
„Da bi se govorilo o zdravlju, bolesti i ozdravljenju u Bibliji, potrebno je najprije podsjetiti se na nekoliko značajki biblijske antropologije", rekla je dr. Kovač i pojasnila da Biblija polazi od toga da je čovjek Božje stvorenje i da je u trajnom, dijaloškom odnosu sa svojim Stvoriteljem, s drugim ljudima i sa svim stvorenjima. „Kao Božje stvorenje čovjek ima izvanredno dostojanstvo, jer je slika Božja, ali je istodobno prolazan i smrtan te podložan grijehu. Biblija govori o konkretnom čovjeku i njegovim životnim situacijama, koje su satkane i od bolesti i ozdravljenja. Prevladavajući je pogled na te stvarnosti teološki, a ne medicinski. Bolest i zdravlje obuhvaćaju čitava čovjeka i njegove egzistencijalne odnose te posebno odnos s Bogom. Različiti su uzroci bolesti: ona može dolaziti od zlih duhova, može biti posljedica grijeha ili pak poslana od Boga. Ozdravljenje je prvenstveno Božje djelo. Isusova ozdravljenja nemaju svrhu samo fizički povratak zdravlja bolesniku, nego su znak ovozemaljske prisutnosti eshatološkoga spasenja koje je u konačnici Božji dar. Briga za bolesne od početka je bitni dio kršćanskoga nasljedovanja Isusa Krista te se tijekom povijesti razvijala u svoje institucionalizirane oblike. Bolest i zdravlje su se povezivali i s čovjekovom duhovnom dimenzijom i eshatološkim spasenjem, pa se uz medicinsko liječenje jak naglasak stavljao i na crkveno-liturgijske oblike skrbi za bolesnike", istaknula je.
U popodnevnim satima dr. Karlić će održati predavanje o teološko-pastoralnom razumijevanju sakramenta bolesničkog pomazanja. U večernjim satima bit će pokorničko bogoslužje, misa i večernja.

Propovijed požeškog biskupa Antuna Škvorčevića
Na misi u Vukovaru 18. studenoga 2017.
Misa i molitva
Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 15. studenog 2017.

19.11.2017.
Na Svjetski dan siromašnih biskup Mrzljak pohodit će Brezovu Goru
19.11.2017.
Misa za studente i mlade u Rijeci
19.11.2017.
Svečani program u znak sjećanja na žrtve Domovinskog rata u župi Soblinec
19.11.2017.
Dan sjećanja na Vukovar i Škabrnju u Međubiskupijskom sjemeništu
20.11.2017.
Vjeroučenici iz Bola s pripadnicima drugih vjeroispovijesti
20.11.2017.
Đakovo: Susret trajne formacije svećenika do 10 godina svećeništva
20.11.2017.
Susret zagrebačkih župnih i crkvenih mješovitih pjevačkih zborova
21.11.2017.
Proslava svetkovine sv. Klementa, zaštitnika Makarske i nekadašnje Makarske biskupije
21.11.2017.
Interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Međukulturalni i međureligijski dijalog: pozitivno iskustvo Hrvatske u europskom kontekstu"
21.11.2017.
Rijeka: 25 godina bolničke kapele Gospe od zdravlja
21.11.2017.
Proslava Gospe od Zdravlja u Splitu
21.11.2017.
Stručna konferencija „Izazovi zaštite djece na internetu"
21.11.2017.
Dodjela odluka korisnicima zaklade „Dr. Nikola Dogan"
22.11.2017.
Simpozij „Dr. sc. Živan Bezić: teologija i pastoral"
23.11.2017.
Spomen na šibenskog biskupa Jeronima Miletu o 70. obljetnici njegove smrti
23.11.2017.
Susret s autorom: Bono Zvonimir Šagi
24.11.2017.
Franjevačke pučke misije u Sisku
24.11.2017.
Dani Franje Račkoga
25.11.2017.
Varaždin: Duhovna obnova za voditelje i suradnike župnih Caritasa
25.11.2017.
Požega: Susret crkvenih pjevačkih zborova prigodom blagdana sv. Cecilije
25.11.2017.
Đakonsko ređenje Tonija Avianija u katedrali Sv. Stjepana I. u Hvaru
25.11.2017.
Proslava 20 godina Radiopostaje "Mir" Međugorje
26.11.2017.
Đakonsko ređenje u Splitu
27.11.2017.
Misa u čast Bezgrešne od čudotvorne medaljice
28.11.2017.
Predstavljanje zbirke poezije i proze „Moj voljeni Bog"
28.11.2017.
Donatorska večera za mlade
30.11.2017.
Đakonsko ređenje u Krčkoj biskupiji
01.12.2017.
Znanstveni skup „Kamo ide istočna Hrvatska"
02.12.2017.
9. susret hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić"
04.12.2017.
Đakovo: Adventska duhovna obnova za sve svećenike i đakone
04.12.2017.
Proslava 10. obljetnice djelovanja Zaklade „Marija De Mattias"
06.12.2017.
Adventska rekolekcija svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije
17.12.2017.
Adventska duhovna obnova za redovnice i redovnike u Zagrebu
15.01.2018.
Program Papinog pohoda Čileu i Peruu
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.