Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

10.10.2017 | 14:39 | IKA V - 193913/10

Pastoralni skup o sakramentu bolesničkog pomazanja

 Počeo godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe

Vierzehnheiligen, (IKA) - „Sakrament bolesničkog pomazanja" - tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji se održava od ponedjeljka 9. do četvrtka 12. listopada u Kući za daljnja usavršavanja Nadbiskupije Bamberg u Vierzehnheiligenu kod Bamberga, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Skup je započeo u utorak 10. rujna molitvom i zazivom Duha Svetoga. Sudionike, kojih je oko sedamdeset iz više zemalja Zapadne Europe (Njemačka, Švicarska, Francuska, Švedska i Austrija), pozdravio je uime organizatora delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Na skupu sudjeluje i predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar, kao i delegat za hrvatsku pastvu za Francusku, zemlje Beneluxa, Veliku Britaniju i Irsku, voditelj HKM Nica u Francuskoj vlč. Stjepan Čukman.
Delegat Komadina izrazio je radost zajedništva i međusobnog susreta u promišljanju o izazovnoj temi sakramenta bolesničkog pomazanja. Ujedno je prenio pozdrave ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislava Markića koji je na susretu hrvatskih pastoralnih djelatnika u Kanadi i Americi. Biskup Sudar je, prenoseći pozdrave ravnatelja vlč. dr. Markića, u toj prilici izrazio radost sudjelovanja na tom susretu i kao svjedočanstvo domovinske Crkve da joj je stalo do Hrvata katolika u inozemstvu. „Domovinskoj Crkvi, biskupima, svećenicima i narodu stalo je do onoga što vi radite, a to je da pomažete da se naš svijet ne izgubi u inozemstvu u duhovnom smislu, ali i da ne prekine osjećajnu i realnu vezu s domovinom", istaknuo je, izrazivši zabrinutost zbog stanja u domovini i odlaskom iz nje velikog broja ljudi. Rekao je ujedno kako je dragocjena tema skupa o sakramentu bolesničkog pomazanja te je zaželio da skup dobro uspije u ozračju duhovne i međusobne povezanosti. „Svi smo mi na istom djelu Božje ljubavi prema čovjeku i ostvarenju njegova kraljevstva u čovjeku".
U prijepodnevnom dijelu skupa održana su dva predavanja. Prof. dr. Ivan Karlić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o povijesti sakramenta bolesničkog pomazanja i koncilskom učenju, a doc. dr. s. Valerija Kovač s istog fakulteta održala je predavanje o zdravlju, bolesti i ozdravljenju u Bibliji. Pritom je dr. Karlić u predavanju nastojao približiti zadanu tematiku na način da bude tumačenje i svojevrsna nadogradnja na ono što se već zna i što se čita o tom sakramentu, bilo u samom Katekizmu, bilo u nekim drugim izvorima.
„Isus Krist je ustanovio i sakrament bolesničkog pomazanja, htijući tako pokazati da nikada nikoga ne ostavlja prepuštena samom sebi, pa ni u bolesti, ni u smrti. Evanđelja često govore o Isusu kao iscjelitelju bolesnih. Poslavši učenike da idu propovijedati, Isus im izrijekom kaže: Uime ćete moje… na nemoćnike ruke polagati i bit će im dobro. Bolesničko se pomazanje u predaji Crkve susreće od najstarijih vremena, ali iz prvih stoljeća Crkve baš i nema mnogo izvora koji bi naširoko tumačili taj sakrament. Ostala su ponajviše pisana svjedočanstva o blagoslovu bolesničkog ulja. Najstariji tekst o uporabi blagoslovljenog ulja nalazi se u Traditio apostolica (218. g.) sv. Hipolita. Tu se donosi i formula blagoslova ulja, koja ističe oralnu uporabu ulja te ozdravljenje i okrepu kao učinke pomazanja. Sredinom IV. st. nastao je spis koji govori o biskupovu blagoslovu ulja, a odnosi se na sve bolesti te uključuje i duhovne učinke milosti: oproštenja grijeha i istjerivanje demona, dakle cjelovito ozdravljenje. O takvim duhovnim učincima pisali su nešto ranije Origen te Ivan Zlatousti, Grgur Nazijanski i Ćiril Aleksandrijski. U VI. st. Cezarije iz Arlesa (južna Francuska) također piše o sakramentu bolesničkog pomazanja; njegovi govori usmjereni su protiv magijskih poganskih obreda za ozdravljenje te predlaže vjernicima pomazanje kao spasonosni vjernički čin; kao učinke pomazanja, uz tjelesno ozdravljenje, Cezarije ističe i opraštanje grijeha, ali samo pomazanje ne povezuje sa smrću (skorom ili ne). U doba skolastike i velikih skolastičkih teologa u sakramentu bolesničkog pomazanja više se gleda duhovni lijek kojemu pridolazi, ako je korisno za dušu, tjelesno ozdravljenje. Dakle, gotovo sva pozornost usmjerena je na oproštenje grijeha po ovom sakramentu, koji u tom slučaju predstavlja 'zadnje čišćenje duše' te se podjeljuje samo in extremis, tj. samo umirućima, od čega i naziv sakramenta extrema unctio – posljednja pomast. Skolastički teolozi tumače da djelitelji tog sakramenta trebaju biti samo svećenici, ne vjernici laici, a pomazuje se više čovjekovih osjetila (od dva do čak petnaest), jer su osjetila 'sredstva pomoću kojih se griješi'. Tridentski sabor (1545.-1563.) dao je odgovore na osporavanja sakramenta bolesničkog pomazanja od strane protestantskog pokreta koji je izričito nijekao taj sakrament, a kao razlog se navodi da ga nije ustanovio Isus Krist nego Crkva. Sabor je svečano proglasio (1551.) tekst o sakramentu posljednjeg pomazanja; naziva ga i sakrament umirućih (ili izlazećih), a rabi i pojam bolesničko pomazanje. Nauk Tridentskog sabora kao da je stoljećima zaustavio promišljanja o sakramentu bolesničkog pomazanja, sve do prošlog stoljeća i tzv. liturgijske obnove (prva polovica XX. st.). Drugi vatikanski sabor govori o bolesničkom pomazanju u više svojih dokumenata; preporučuje promjenu naziva: od posljednjeg pomazanja na prikladniji naziv bolesničko pomazanje. Izričito se kaže da sakrament nije namijenjen samo umirućima, nego svim bolesnima. U duhu preporuka Drugoga vatikanskog sabora papa Pavao VI. objavio je Apostolsku konstituciju Sveto bolesničko pomazanje (Sacram unctionem infirmorum), kojom se preuređuje središnji dio sakramentalnog čina bolesničkog pomazanja, te novi obrednik za slavljenje sakramenta bolesničkog pomazanja, Red bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesnike", istaknuo je.
„Da bi se govorilo o zdravlju, bolesti i ozdravljenju u Bibliji, potrebno je najprije podsjetiti se na nekoliko značajki biblijske antropologije", rekla je dr. Kovač i pojasnila da Biblija polazi od toga da je čovjek Božje stvorenje i da je u trajnom, dijaloškom odnosu sa svojim Stvoriteljem, s drugim ljudima i sa svim stvorenjima. „Kao Božje stvorenje čovjek ima izvanredno dostojanstvo, jer je slika Božja, ali je istodobno prolazan i smrtan te podložan grijehu. Biblija govori o konkretnom čovjeku i njegovim životnim situacijama, koje su satkane i od bolesti i ozdravljenja. Prevladavajući je pogled na te stvarnosti teološki, a ne medicinski. Bolest i zdravlje obuhvaćaju čitava čovjeka i njegove egzistencijalne odnose te posebno odnos s Bogom. Različiti su uzroci bolesti: ona može dolaziti od zlih duhova, može biti posljedica grijeha ili pak poslana od Boga. Ozdravljenje je prvenstveno Božje djelo. Isusova ozdravljenja nemaju svrhu samo fizički povratak zdravlja bolesniku, nego su znak ovozemaljske prisutnosti eshatološkoga spasenja koje je u konačnici Božji dar. Briga za bolesne od početka je bitni dio kršćanskoga nasljedovanja Isusa Krista te se tijekom povijesti razvijala u svoje institucionalizirane oblike. Bolest i zdravlje su se povezivali i s čovjekovom duhovnom dimenzijom i eshatološkim spasenjem, pa se uz medicinsko liječenje jak naglasak stavljao i na crkveno-liturgijske oblike skrbi za bolesnike", istaknula je.
U popodnevnim satima dr. Karlić će održati predavanje o teološko-pastoralnom razumijevanju sakramenta bolesničkog pomazanja. U večernjim satima bit će pokorničko bogoslužje, misa i večernja.

Krštenje - znamen kršćanske vjere
Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 18. travnja 2018.
Priopćenje s 38. sjednice biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine
Sisak, 17. travnja 2018.

19.04.2018.
Nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i njihovih obitelji
19.04.2018.
Konferencija „Društveni i gospodarski aspekti slobodne nedjelje"
19.04.2018.
Tribina „Odnos znanosti i vjere"
19.04.2018.
Predstava "Žrtva za domovinu" u Požegi
19.04.2018.
Tisućita emisija Sacro ritam Hrvatskoga katoličkog radija
20.04.2018.
Stručni skup „Skrb o žrtvama obiteljskog nasilja"
20.04.2018.
Proslava Dana Odjela za povijest HKS-a
20.04.2018.
Jurjevo u Riječkoj nadbiskupiji
20.04.2018.
Kreativna radionica za korisnike Centra za prihvat beskućnika
20.04.2018.
Proslava 25. godina Frame u Hrvatskoj
21.04.2018.
Susret ministranata Dubrovačke biskupije
21.04.2018.
Susret mladih Riječke nadbiskupije
21.04.2018.
Dan otvorenih vrata Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu
21.04.2018.
Završna svečanost 7. susreta hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić"
21.04.2018.
Susret pjevačkih zborova Gospićko-senjske biskupije
21.04.2018.
Susret bivših učenika salezijanskih škola
21.04.2018.
Godišnji susret Prijatelja Malog Isusa Zagrebačke provincije
21.04.2018.
Sedma godišnjica Socijalne samoposluge u Rijeci
21.04.2018.
Duhovno studijsko putovanje đakona u Bosnu i Hercegovinu
21.04.2018.
27. hrvatski folklorni festival
21.04.2018.
„Progledaj srcem" 2018.
22.04.2018.
Između straha i istine – Suočavanje s komunističkom prošlošću u Jugoistočnoj Europi
22.04.2018.
Đurđevac: 13. festival Dobrog Pastira
22.04.2018.
Hodočašće mladih u zagrebačku katedralu
23.04.2018.
Split: Tjedan molitve za duhovna zvanja
23.04.2018.
Zagreb: Noć knjige u knjižari Kršćanske sadašnjosti
23.04.2018.
Euharistijsko klanjanje pod geslom „Služenje svoje posve ispuni"
23.04.2018.
Biskup Križić na proslavi Jurjeve u Senju
23.04.2018.
Osijek: Noć knjige u Kršćanskoj sadašnjosti „Budućnost kršćanske knjige i čitanja"
25.04.2018.
Sedma srijeda Velike devetnice sv. Leopoldu
25.04.2018.
Tribina „Žena i obitelj pred izazovima Istanbulske konvencije"
26.04.2018.
Blagdan sv. Vincence, zaštitnice Blata na Korčuli
26.04.2018.
„Lectio Strossmayer" – predavanje prof. dr. sc. Damira Barbarića
26.04.2018.
Teološki četvrtak Kršćanske sadašnjosti
27.04.2018.
Sedmi kongres bogoslova Crkve u Hrvata
28.04.2018.
Znanstveni skup u čast Virovitičanina Stjepana Zimmermanna
29.04.2018.
Mons. Slobodan Štambuk slavi misu oproštaja u katedrali Sv. Stjepana I., pape i mučenika, u Hvaru
29.04.2018.
Zabok: Humanitarni koncert duhovne glazbe
30.04.2018.
Biskupsko ređenje imenovanoga hvarskog biskupa mons. dr. Petra Palića
30.04.2018.
Znanstveni skup prigodom 10. obljetnice objavljivanja sinodskih dokumenata
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.