Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

14.05.2018 | 08:51 | IKA V - 200274/5

Hodočašće svećenika Gospićko-senjske biskupije na Krasno

 

Gospić, (IKA) - Krasno, (IKA) - Svećenici Gospićko-senjske biskupije, u ponedjeljak 14. svibnja okupili su se na hodočasničkom susretu u svetištu Majke Božje od Krasna, zaštitnice biskupije. Susret, na koji se odazvala velika većina svećenika, započeo je koncelebriranim euharistijskim slavljem koje je predvodio ordinarij mons. Zdenko Križić. Uvodeći u misno slavlje naveo je dvostruki razlog toga susreta – zajednička i osobna zahvalnost Majci Božjoj za sve isprošene milosti tijekom "punoljetnosti" Gospićko-senjske biskupije te preporuka za pomoć u hodu prema 20. obljetnici osnutka biskupije.

U prigodnoj propovijedi biskup je učinio povijesni pregled Marijina štovanja u Crkvi, napomenuvši na samom početku kako je u nemoguće u jednom nagovoru iscrpno obraditi tu temu, nego samo u kratkim crtama odnosno u natuknicama predstaviti hod Crkve s obzirom na marijanski kult.
Rekavši najprije da Evanđelja ne govore mnogo o Mariji, jer je sve usredotočeno na Isusa, tj. na njegov navještaj i njegovo djelo, biskup je istaknuo da ipak u Evanđeljima nalazimo dovoljno sadržaja o Mariji da možemo jasno otkriti njezinu ulogu u Isusovom djelu spasenja. Nakon Isusova uzašašća Marija je prisutna u zajednici učenika s kojima iščekuje dar odozgor, tj. Duha Svetoga. Poslije toga događaja, o Mariji nema nikakva spomena odnosno ne navodi se kako je Marija živjela i djelovala u tom vrjemenu prve Crkve do svoje smrti, koja se čak niti ne spominje.
"No ubrzo se javljaju hereze koje prisiljavaju Crkvu da se vrati i Mariji. Tu je prije svega hereza docetskog tipa koja je predstavljala Krista kao neku fantazmu, koji je sišao s neba kao odrastao, kao novi Adam, pa Crkva naglašava da je Isus rođen od Marije, rođen od žene. Prvi crkveni oci Justin i Irinej predstavljaju jedan paralelizam između Marije i Eve, njihove poslušnosti odnosno neposlušnosti Bogu, njihove vjere odnosno nevjere, grijeha i smrti te spasenja i života", istaknuo je mons. Križić te naveo primjere određene crkvene "bojažljivosti" u svojim početcima u odnosu na Mariju, kako ju se ne bi, po uzoru na poganske narode, smatralo nekom božicom pa su stoga neki crkveni oci stavljali naglasak na Marijine nedostatke, a bilo je i pomalo negativnih interpretacija nekih događaja iz Marijina života.
Tako se o Mariji na određeno vrijeme zašutjelo i njezino štovanje je malo splasnulo, ali ga je obični puk ubrzo vratio. Međutim, sa štovanjem koje nije kontrolirano zdravim naukom, lako se ode u nastranosti, istaknuo je biskup te učinio svojevrstan "hod kroz stoljeća", navodeći primjere iskrivljenih tumačenja Marijine uloge u povijesti spasenja, da bi XIV. i XV. st. donijelo "dekadenciju Marijanskog štovanja, kao da je došlo do određenog zasićenja Marijom. Umjesto autentične pobožnosti naglasak se stavljao na nebitno: Marijine suze, plač, jecaje, patnje, viđenja…, ali ništa se nije govorilo o Marijinoj vjeri i hrabrosti."
Potom, kao svojevrsna prekretnica, "u XVI. stoljeću dolazi Luther koji, kako je sam rekao, želi zbog zloupotrebe isključiti Mariju iz štovanja. On je osobno još imao određenu pobožnost prema Mariji, ali će se protestantizam poslije posve distancirati od Marije. Katolička teologija i duhovnost su iz reakcije prema protestantizmu počele na različite načine glorificirati Mariju preko najrazličitijih publikacija, osnivanja Marijanskih kongregacija i udruga, procesija te hodočašća u Marijanska svetišta, Marijanskih pobožnosti i večernjica itd. Sve to često nije doticalo ono bitno, nego više ono izvanjsko", podsjetio je biskup navevši kako se stoga se već u drugoj polovici XVII. st. ponovno osjeća određeno zasićenje Marijanskim pobožnostima. "To je razdoblje kada se teologija vraća na pitanje Marijinog bezgrješnog začeća i diskusijama o tome, jer je već prije Inkvizicija to pitanje stavila na listu zabranjenih. Tako se moglo govoriti o 'Začeću Djevice bezgrješne', ali ne o 'Bezgrješnom začeću Djevice'. Tim se tvrdilo da je Marija bila bezgrješno začela, ali ne da je ona bezgrješno začeta. No vjera puka u Bezgrješno začeće Djevice bivala je sve jača pa je Crkva 1854. to proglasila dogmom. Potom 'dolazi' Lourd koji postaje novi jaki izvor Marijanske pobožnosti i Marijanskog zanosa. Mnogi se natječu tko će više i bolje reći o Mariji", naveo je biskup, podsjetivši dalje kako "zatim XX. stoljeće donosi određeni pomak. Otvara se razdoblje Marijanskih međunarodnih kongresa. Ali oni su opet 'žedni' dogmi i vanjskih manifestacija. Prvi Kongres održan je u Lionu 1900. i stvara pokret za proglašenje dogme Marijina uznesenja. Skupljaju se potpisi za to – više od osam milijuna – i to se šalje papi. U svemu nedostaje određeno teološko produbljivanje, manjka autentična mariologija, a sve se bazira na nekim vanjskim manifestacijama. No, znademo, pokreti se lako rode, ali i brzo zamru", istaknuo je biskup i naveo neke primjere za to.

Novi veliki zamah svemu dao je Drugi vatikanski sabor, posebno s pitanjem u koji dokument uvrstiti Mariju - u Dogmatsku konstituciju o Crkvi ili u neki drugi koncilski dokument, pri čemu su i koncilski oci bili podijeljeni, a problem je bio u tome što je nedostajala solidna Marijanska teologija, odnosno mariologija. "Dakle, nije bilo jačih studija o Mariji na temelju biblijskih tekstova koji govore o Mariji (bilo je više onih negativnih, kako sam već spomenuo); nije bilo niti jačih studija crkvenih otaca i njihovih marijanskih tekstova; nije postojalo niti je produbljeno Marijino mjesto u liturgiji; uz to na sceni je bio jači ekumenski zamah pa se Mariju nije toliko 'diralo' jer je ona bila vrlo delikatna tema", naglasio je mons. Križić, dodavši kako su se na Drugom vatikanskom saboru ipak složili da Marija treba ući u Konstituciju o Crkvi u sebi (Lumen gentium), a Mariju se definiralo kao "Majku Crkve". Ipak, rekao je biskup, Koncil je u mnogo čemu ostao nedorečen i nije pojasnio mnoge aspekte Marijine uloge u povijesti spasenja pa je nakon Koncila Marija je opet ostala u određenoj sjeni kada je riječ o marijanskim teološkim studijima i autentičnoj marijanskoj pobožnosti. Stoga je u svojoj homiliji na Marijanskom i Mariološkom kongresu u Zagrebu i Mariji Bistrici 1971., kardinal Šeper rekao: "Nekada se govorilo: 'O Mariji nikad dosta.', a danas se govori: 'O Mariji, dosta'!" A veliki belgijski kardinal Suenens pitao je Karla Rahnera kako objašnjava taj regres s obzirom na Marijansku pobožnost, na što je on odgovorio: "Previše je kršćana danas koji od kršćanstva žele stvoriti ideologiju, apstrakciju, a znamo da ni jedna apstrakcija nema majku."

"Jasno se uočava kroz cijelu povijest Crkve da kada zataji teologija, onda se to nadomješta različitim pokretima pobožnosti, koji nemaju dobrog teološkog usmjerenja. Kada postoji kvalitetna teologija i uz nju pokreti, onda je to najbolje rješenje", naglasio je na koncu homilije biskup Križić, navodeći umjesto zaključka riječi iz pobudnice pape Pavao VI. "Marialis cultus" kojima upozorava na devijacije u Marijanskoj pobožnosti i traži od teologa da se više zauzmu za studij mariologije.
"Pošto smo iznijeli te smjernice, određene da pospješuju skladan razvitak štovanja koje se iskazuje Majci Gospodinovoj, držimo koristnim svratiti pozornost na neke pogrješne aspekte toga štovanja. Drugi je vatikanski koncil već autoritativno ukorio, kako pretjerivanje u sadržaju ili u oblicima, koji vode u krivotvorenja nauka, tako i duhovnu tjesnogrudnost koja zatamnjuje lik i poslanje Marijino. Koncil je isto tako ukorio neka zastranjenja u štovanju, kao što su: površna lakovjernost, koja ozbiljno zalaganje nadomještava lakoumnim povjerenjem u čisto izvanjske pobožne čine, te također jalov i časovit sentimentalizam, tako tuđ stilu Evanđelja, koje nasuprot tome zahtijeva ustrajan i konkretan rad.
Mi sa svoje strane ponavljamo to upozorenje: takvi oblici pobožnosti nisu u skladu s katoličkom vjerom, pa onda, dosljedno, nemaju mjesta u kuItu. Budna obrana protiv tih zabluda i tih zastranjenja učinit će Djevičino štovanje snažnijim i autentičnijim, to jest solidnim u svome temelju; proučavanje objavljenih vrela i dokumenata Učiteljstva pretegnut će nad pretjeranim traženjem novosti i senzacionalnosti. Djevičino će štovanje postati objektivno u svome povijesnom kontekstu: morat će se dakle ukloniti sve što je očito lažno i legendarno. Zatim, postat će adekvatno svome doktrinarnom sadržaju: znači, bit će potrebno da se izbjegnu jednostrana prikazivanja Marijina lika, koja prekomjerno naglašavaju jedan sastavni dio, tako da stavljaju u pogibelj cjelokupnost njezine evanđeoske slike. To će štovanje napokon postati čisto u svojim motivacijama: upotrijebit će se velika briga da se onemogući svako nisko traženje dobitka u svetištima."

Nakon misnoga slavlja svećenici su se okupili u dvorani pastoralnog doma uz Svetište, gdje je biskup Zdenko iznio nekoliko najvažnijih točaka s nedavno održane sjednice Prezbiterskoga vijeća u Gospiću, nakon čega se poveo razgovor o nekim aktualnostima u Crkvi i društvu, kao i o predstojećim pastoralnim događajima u biskupiji.

Potvrda – kršćansko svjedočenje
Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 23. svibnja 2018. – Apel Svetog Oca
Duh Sveti je izvor svetosti
Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba na svetkovinu Duhova, nedjelja 20. svibnja 2018. - Najava konzistorija za imenovanje novih kardinala

27.05.2018.
Presveto Trojstvo u Slunju
27.05.2018.
Hodočašće Hrvata u Marijino svetište Zwiefalten
27.05.2018.
Reka: Proslava 40. obljetnice župe
27.05.2018.
Proslava Presvetog Trojstva na Kravljaku
27.05.2018.
Presveto Trojstvo u Otočcu
27.05.2018.
Misa za stradale u Domovinskom ratu
27.05.2018.
Proslava svetkovine Presvetog Trojstva u Plešcima i blagoslov novog oltara
28.05.2018.
XVI. Strossmayerovi dani – Koncert Zagrebačke filharmonije
28.05.2018.
Predstavljanje Katoličke osnovne škole u Zadru
28.05.2018.
Dodjela diploma o postignutoj svećeničkoj spremi polaznicima Đakonske pastoralne godine 2017./2018.
28.05.2018.
Predstavljanje knjige „U vječni spomen"
29.05.2018.
Susret biskupa Škvorčevića s kandidatima za upis u Kolegij Požeške biskupije i u Bogoslovno sjemenište
29.05.2018.
Predavanje "Mit i filozofija u Čileu i Iberskoj Americi"
29.05.2018.
Predstavljanje stihozbirki franjevca i pjesnika fra Mladena Rozića
30.05.2018.
Proslava Majke Božje od Kamenitih vrata
30.05.2018.
Bdjenje u Zadru
30.05.2018.
Predstavljanje knjige "Sveta zemlja - knjiga sjećanja"
30.05.2018.
Predstavljanje knjige don Mladena Parlova „Marija u otajstvu Krista i Crkve"
31.05.2018.
Proslava župne svetkovine Tijelova u Sopotu
31.05.2018.
Svetkovina Tijelova u Požegi
31.05.2018.
Svetkovina Tijelova u Zadru
01.06.2018.
Četvrti festival kršćanskoga kazališta
02.06.2018.
Tradicionalni susret Caritasa Varaždinske biskupije s roditeljima petero i više malodobne djece
03.06.2018.
Blagoslov i postavljanje zvona na crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandića
03.06.2018.
51. vozočašće na Trškom Vrhu
03.06.2018.
Misa za sve žrtve križnih puteva i maceljske mučenike
04.06.2018.
Svetkovina sv. Kvirina, zaštitnika Sisačke biskupije i grada Siska
04.06.2018.
Kvirinovo u Zagrebu
07.06.2018.
Hodočašće starijih, bolesnih i invalidnih osoba Požeške biskupije u Voćin
07.06.2018.
Zagreb: Misa zahvalnica za akademsku godinu
09.06.2018.
Proslava 40. obljetnice HKM Donja Rajna - Moers
12.06.2018.
Predstavljanje triju novih knjiga o 380. obljetnici polaganja kamena temeljca za katedralu sv. Vida
12.06.2018.
Središnja proslava 50. obljetnice Kršćanske sadašnjosti
18.06.2018.
Dubrovnik: Sjednica generalne uprave Kapucinskog reda
21.06.2018.
Ekumensko hodočašće pape Franje u Ženevu
06.07.2018.
SKAC – Vikend odlučivanja
07.07.2018.
Papa predvodi ekumensku molitvu u Bariju
12.08.2018.
"Mladi prema Asizu"
26.08.2018.
Generalni kapitul Kapucinskoga reda
12.10.2018.
Međunarodni znanstveni simpozij uz 400. obljetnicu dolaska franjevaca kapucina u Zagreb
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.